Usklađivanje zakonodavstva

Proces 

Najvažniji zadatak parlamenata u procesu EU integracija je približavanje nacionalnog zakonodavstva pravnoj stečevini EU. 

Ovaj vrlo složen zadatak mora se kontinuirano obavljati tijekom priprema za integraciju i to ne samo od strane parlamenata, već i u uskoj suradnji s vladama i institucijama EU. Pravni temelj za ovo sadržan je u članku 70 SSP-a koji predviđa opću obavezu da će “Bosna i Hercegovina nastojati [će] osigurati postepeno usuglašavanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom tečevinom (acquisem) Zajednice. Bosna i Hercegovina osigurat će propisnu primjenu i provođenje postojećeg i budućeg zakonodavstva.”

Ključni element uspješnog procesa usklađivanja zakona je mehanizam koordinacije između izvršnih vlasti u BiH. Pored toga, program integracije je potrebno izraditi i usvojiti poštujući trenutnu ustavnu strukturu zemlje. Daljnji vitalni elementi ovog procesa su stvaranje i djelovanje efikasnog mehanizma suradnje između Parlamenta i izvršne vlasti s jedne strane, te jasan mehanizam suradnje između i unutar parlamenata u BiH, s druge strane.

Zadaci parlamenta koji se odnose na usklađivanje zakonodavstva mogu se razlikovati u različitim fazama integracije u EU, a opseg posla postaje sve zahtjevniji nakon što zemlja dobije status kandidata te kasnije, kada započnu pregovori o pristupanju.

Za uspješno i koordinirano pravno usuglašavanje ugovornih obveza između Europske unije i zemlje koja namjerava pristupiti EU potrebno je jasno definirati korake i faze usuglašavanja zakonodavstva. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH stupio je na snagu 1. lipnja 2015. godine. Kao dio procesa europskih integracija potencijalna država kandidatkinja trebala bi usvojiti svojevrsnu mapu puta koja sažima ko radi šta, kada i na koji način. To je takozvani Program integracije, koji također sadrži odgovarajući plan usuglašavanja zakona. Takve programe trebaju razraditi državne vlasti koje imaju potrebnu nadležnost i sposobnost za ispunjavanje ovog zadatka. Na temelju tih programa potrebno je pratiti provedbu i to je faza u kojoj je uloga parlamenata, a posebno njihovih radnih tijela koja se bave europskim poslovima, od vitalne važnosti. Proces usklađivanja zakona u parlamentu treba u najvećoj mogućoj mjeri integrirati u redovite zakonodavne aktivnosti.

Programiranje procesa usuglašavanja zakonodavstva spada u odgovornosti vlada. Prioriteti se moraju utvrditi političkom odlukom vlada na temelju tehničke izvodljivosti, kao i procjene financijskog i društvenog utjecaja od strane nadležnih pravnih i drugih stručnjaka. Parlament treba biti uključen u ovaj proces u fazi ranog planiranja.

Očito je da se prenošenje pravnih normi Europske unije prije pristupanja praktično odvija uz glavnu inicijativu i izvršnu ulogu koju su preuzele vlade. Međutim, parlament ima ključnu ulogu u cjelokupnom procesu kao zakonodavac odgovoran za veliki dio aktivnosti približavanja zakonodavstva i kao institucija koja osigurava demokratski legitimitet i političku kontrolu. Taj se politički nadzor uglavnom provodi svakodnevno putem Povjerenstva za europske integracije svakog parlamenta.

Drugi ključni aspekt postupka približavanja zakonodavstva je ispitivanje usuglašenosti predloženih zakona s propisima Europske unije, takozvana provjera usuglašenosti. To je zadatak koji prije svega provode organi vlade, što znači da nacrti zakona koje su vlade podnijele parlamentima trebaju biti popraćeni obrazloženjima u kojima se opisuje opseg pravne inicijative i stupanj kompatibilnosti nacrta zakona s pravnom stečevinom EU. Pored toga, provjera usuglašenosti parlamentarnih amandmana i pravnih mišljenja na prijedloge zakona jedno je od najvažnijih pitanja u svim parlamentima prije pristupanja.

Što se tiče uloge parlamenata u BiH, SSP u članku 12. i članku 121 izričito propisuje posebnu ulogu PSBiH. Više detalja o Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine (POSP) navedeno je u odjeljku pod naslovom „Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje“.
 

Prvi sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine
Delegacija Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom

U kasnijim fazama EU integracije, nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU i dodjele statusa zemlje kandidata, pregovori o pristupanju mogu se otvoriti. Parlamenti u BiH suočit će se sa znatnim povećanjem opsega posla jer će se prijenos normi EU u pravni sustav BiH u velikoj mjeri morati provesti kroz zakonodavna tijela. Poglavlja pravne stečevine EU (EU acquis) (trenutno njih 35) čine osnov pregovora o pristupanju za svaku zemlju kandidatkinju. Ova poglavlja odgovaraju različitim oblastima prava EU za koja su, da bi se ispunili uvjeti pridruživanja, potrebne reforme.

Uvjeti za članstvo
Infografika SSP-a Direkcije za evropske integracije 1
Infografika SSP-a Direkcije za evropske integracije 2
Trenutni status procesa proširenja